Svaka žena barem je jednom u životu osjetila onaj neugodan, probadajući ili tupi osjećaj u grudima koji trenutno zaustavlja dah i budi neugodno pitanje: Je li ovo nešto opasno? Bol u dojkama, koju medicina naziva mastalgija ili mastodinija, jedan je od najčešćih razloga zbog kojih žene kucaju na vrata radioloških ordinacija. Iako je strah od karcinoma prirodna ljudska reakcija, važno je odmah na početku naglasiti umirujuću činjenicu – bol je u velikoj većini slučajeva tek signal prolaznih promjena, a ne maligne bolesti.

Anatomija koja krije odgovore

Da bismo razumjeli zašto nas dojke bole, moramo zaviriti ispod površine kože. Dojka nije samo jedinstvena masa tkiva. Ona je kompleksan sustav sastavljen od mliječnih žlijezda, kanalića, masnog i vezivnog tkiva, a sve to počiva na prsnim mišićima i rebrima. Ispod bradavice i tamne areole nalazi se dinamičan svijet koji reagira na svaku promjenu u našem tijelu.

Kod mlađih žena dominira žljezdano tkivo koje je pod stalnim utjecajem hormona, dok se s godinama ono prirodno zamjenjuje masnim tkivom. Upravo ta slojevitost objašnjava zašto izvor boli može biti bilo što, od hormonalnog disbalansa u samim žlijezdama, preko upale mliječnih kanala, pa sve do upale mišićne ovojnice ili iritacije koja dolazi iz kralježnice, a reflektira se u prednjem dijelu prsnog koša.

Ples hormona i ciklička bol

Najveći broj žena suočava se s takozvanom cikličkom boli. To je ona poznata napetost i osjetljivost koja se javlja tjedan dana prije početka menstruacije. To nije bolest, već jasan dokaz da vaše tijelo reagira na mjesečne hormonske izmjene. Žene s fibrocističnim promjenama, gdje su dojke prirodno “čvornatije”, ovu bol osjećaju intenzivnije. Ona je obično obostrana, daje osjećaj težine i nestaje gotovo trenutno s prvim danom ciklusa. Znanstvena istraživanja su ovdje kristalno jasna: ciklička bol nije povezana s povećanim rizikom od karcinoma dojke.

S druge strane, imamo necikličku bol koja se pojavljuje bez jasnog reda. Može biti oštra, lokalizirana na jednom mjestu ili prisutna samo u jednoj dojci. Iako zvuči alarmantnije, njezini su uzroci često sasvim banalni, od preintenzivnog treninga u teretani koji je opteretio prsni mišić, preko udarca kojeg se možda i ne sjećate, pa sve do loše odabranog grudnjaka koji satima vrši pritisak na osjetljivo tkivo. Naravno, postoje i upalna stanja poput mastitisa ili apscesa, no njih ćete lako prepoznati po crvenilu kože i povišenoj tjelesnoj temperaturi.

Vječna dvojba: Ultrazvuk ili mamografija?

Kada se odlučite na pregled, suočavate se s pitanjem tehnologije. Često čujemo da je jedna metoda “bolja” od druge, no istina je da su one zapravo saveznice koje vide različite stvari. Odabir ovisi prvenstveno o vašoj dobi i onome što nazivamo “gustoća dojke”.

Mamografija je desetljećima zlatni standard i jedina metoda koja dokazano smanjuje smrtnost od karcinoma jer otkriva promjene koje se ne mogu napipati. Ona koristi rendgensko zračenje, što često izaziva strah, no moderni digitalni uređaji koriste minimalne doze koje su zanemarive u usporedbi s koristi koju pružaju. Međutim, mamografija ima svoje ograničenje, ona “teško vidi” kroz gusto žljezdano tkivo mlađih žena. Zamislite to kao pokušaj da vidite bijelu pahulju u gustoj magli.

Tu na scenu stupa ultrazvuk. Ova metoda koristi zvučne valove, potpuno je neškodljiva i idealna je za mlađe žene kod kojih prevladava žljezdano tkivo. Na ultrazvučnom prikazu karcinom se vidi kao tamna sjena u svijetlom okruženju žlijezda, što ga čini iznimno preciznim alatom. Također, ultrazvuk nam omogućuje da odmah, ako je potrebno, pod kontrolom sonde uzmemo uzorak tkiva (punkcija) i riješimo svaku sumnju.

Kada je pravo vrijeme za prvi pregled?

Danas više ne vrijedi pravilo da su pregledi dojki rezervirani samo za starije gospođe. Dobna granica pojave bolesti se spustila, stoga struka savjetuje da se s redovitim ultrazvučnim pregledima krene već s 25 godina. To je vrijeme kada upoznajete svoje tijelo i stvarate zdravu naviku.

Nakon četrdesete godine, ulazimo u zonu gdje se preporuke individualiziraju. U razgovoru s radiologom procjenjuje se vaš osobni rizik i određuje treba li uvesti mamografiju kao primarnu metodu. Državni screening programi s razlogom pozivaju žene od 50. do 69. godine na mamografiju svake dvije godine, jer je to razdoblje najveće učestalosti karcinoma, a tkivo je tada većinski masno i idealno za ovu vrstu snimanja.

U našoj ambulanti u Poliklinici Arcadia svakodnevno susrećemo žene koje dolaze u grču, noseći teret straha zbog boli koju osjećaju. Naš prvi zadatak je saslušati vas i pružiti vam preciznu informaciju. Bez obzira na to osjećate li bol ili samo želite biti sigurni, ultrazvučni pregled je jednostavan, dostupan i bezbolan korak koji vam vraća mir. Bol je možda signal, ali preventivni pregled je vaša moć. Slušajte svoje tijelo, informirajte se, ali dijagnozu uvijek prepustite stručnjaku i suvremenoj tehnologiji.

Autorica: dr. med. Biljana Ignatovska, spec. radiologije